Prvi napad JNA na teritoriju BiH desio se 01.10.1991.

Kao što određeni velikosrpski fundamentalisti i ideolozi žele u potpunosti iskriviti sami tok rata u Bosni i Hercegovini, te okriviti bosanski narod za početak ratnih dejstava u matičnoj državi, tako postoje činjenice koje u potpunosti razbijaju sve njihove izmišljotine i laži koje su kreirane u kuhinji gore pomenute klijentele. Napad na Bosnu i Hercegovinu nije počeo samim činom Referenduma, niti je počeo ispred Predsjedništva, niti u Dobrovoljačkoj. O svim pomenutim događajima postoje dvije strane priče, jedna bosanska, a druga je ona koja je istu politiku sprovodila u Sloveniji i Hrvatskoj.  O tome ćemo u budućnosti, a današnji članak vezan je za operacije JNA u selima Ravno i Hrasno koja se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Jedinice Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) i rezervisti iz Crne Gore, 01. oktobra 1991. godine, napali su i opljačkali, zapalili i do temelja uništili  sela, Hrasno i Ravno u južnoj Hercegovini. Sela su bila naseljena uglavnom hrvatskim stanovništvom. Napad na ova sela, bio je prvi oružani napad JNA na teritoriju Bosne i Hercegovine, koji se tada tretirao kao dio strateškog plana za okupaciju Dubrovnika.

Vojno vozilo JNA u srušenom selu Ravno

JNA je u oktobru 1991. godine, počela granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: „Desilo se ono što niko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali su Hrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom“.
Brodovi JRM prvobitno napali su Slano. U jutarnjim satima toga dana napadnuta su naselja Bosanka na Srđu, Komolac, gornji i Donji Brgat. Agresor je gađao crkvu sv. Ane na Brgatu i crkvu sv. Marije Magdalene u naselju Mandaljena.

Avionima JNA raketiran je odašiljač TV na Srđu iznad Dubrovnika. Grad je ostao bez struje, vode i telefonskih veza. Postrojbe JNA su, kao što smo već naglasili, 01. oktobra 1991. godine napale i uništile sela Hrasno i Ravno u BiH, u južnoj Hercegovini, na svom putu prema Dubrovniku.

Očiti dokaz učešća JNA u ratu u Bosni i Hercegovini je upravo njihov masakr u pomenutim hercegovačkim selima. Također na osnovu tih dokaza, ali i onih koji postoje u ratnim dejstvima JNA na području Sarajeva, Višegrada, Bijeljine i drugih gradova, država Bosna i Hercegovina može tražiti ratnu odštetu od Republike Srbije za sva razaranja koja je napravila njihova vojska u početnim mjesecima agresije na, međunarodno priznatu, Republiku Bosnu i Hercegovinu!

Komentariši